Izrael iscrpljen nakon dvogodišnjeg rata: IDF suočen s nestašicom opreme i strateškim zabludama

Američka pomoć održava Izrael na površini, ali problemi u konceptu “male i pametne vojske” postaju očiti

Izraelske obrambene snage (IDF) suočavaju se s ozbiljnim izazovima nakon gotovo dvije godine kontinuiranih vojnih operacija u Gazi, Libanonu i drugim dijelovima regije. Prema najnovijim izvještajima iz izraelskih i međunarodnih izvora, zalihe oružja i streljiva u zemlji su ozbiljno iscrpljene, a sustav koji se oslanjao na brze i tehnološki superiorne operacije pokazuje svoje granice.

Rat koji je trebao trajati mjesec dana – raste već dvije godine

Kada je u listopadu 2023. izbila nova faza sukoba s Hamasom, izraelski planeri očekivali su intenzivnu, ali kratku kampanju koja bi trajala najviše šest tjedana. Međutim, operacije su se proširile na više frontova: od južnog dijela Gaze, preko sjeverne granice s Libanonom, pa sve do sirijskog i iračkog prostora, gdje djeluju milicije koje podržavaju Iran.

Ono što je započelo kao ograničeni rat protiv Hamasa, prerastalo je u višeslojni regionalni sukob – a izraelski sustav obrane, navodno, nije bio pripremljen za takav scenarij.


Zalihe na minimumu: “Bez američke pomoći, rat bi stao”

Prema procjenama izraelskih vojnih dužnosnika, IDF bi teško mogao održati sadašnju razinu operacija bez kontinuirane američke pomoći. Od početka rata u Izrael je stiglo više od 900 teretnih zrakoplova i 150 brodova s vojnom opremom i streljivom – najvećim dijelom iz Sjedinjenih Država.

Ipak, ni to nije bilo dovoljno. Domaća proizvodnja oružja i preciznog streljiva nije mogla pratiti potrošnju, dok su pojedini sustavi – poput tenkova, helikoptera i oklopnih vozila – ostali bez rezervnih dijelova ili su morali biti povučeni iz borbene upotrebe.


“Mala i pametna vojska” u velikom problemu

Izraelska doktrina posljednjih godina bila je fokusirana na koncept tzv. „male i pametne vojske“ – ideju da visoka tehnologija, obavještajna nadmoć i mobilnost mogu zamijeniti brojnost i dubinu zaliha.

No, taj pristup pokazao je slabosti u situaciji kada Izrael istovremeno djeluje na više frontova. Sustavi za presretanje projektila (poput Arrow-3) troše presretače vrijedne milijune dolara po komadu na iranske rakete čija je cijena deset puta manja. Takva neravnoteža iscrpljuje vojni proračun i pokazuje koliko je skupa “obrana u realnom vremenu” bez strateške dubine.


Novi rizici: Turska, Sirija i nestabilni Jordan

Osim Gaze i Libanona, izraelski vojni planeri upozoravaju i na širenje utjecaja Turske u sjevernoj Siriji te mogućnost da pro-turske milicije u tom području postanu dugoročna prijetnja.

Također, sve više se spominje i zabrinutost zbog rastuce nestabilnosti u Jordanu, što bi moglo otvoriti još jedan potencijalni front na istoku – scenarij koji bi dodatno istegnuo ionako ograničene kapacitete izraelskih snaga.

Proračunski pritisak i ekonomski rizici

U srpnju je izraelska vlada bila prisiljena povećati obrambeni proračun za 12,5 milijardi dolara, što predstavlja gotovo trećinu više u odnosu na prethodnu godinu. Novi vojni izdaci sada čine oko 9% izraelskog BDP-a, razinu koja nije zabilježena desetljećima.

Unatoč tome, analitičari upozoravaju da ni ovo povećanje neće dugoročno riješiti problem: vojna industrija suočava se s uskim grlima, a ekonomija zemlje trpi zbog kontinuirane mobilizacije rezervista i gubitka radne snage u civilnim sektorima.


Izrael pred teškom strateškom odlukom

Izraelska vojska ostaje visoko sposobna i tehnološki napredna, no sve je jasnije da se nalazi na prekretnici. Sustav koji je desetljećima bio orijentiran na kratke, precizne ratove, sada se mora prilagoditi stvarnosti dugotrajne regionalne nestabilnosti.

Bez sustavne obnove zaliha, povećanja domaće proizvodnje i redefinicije vojne strategije, IDF bi u slučaju novog vala eskalacija mogao ući u sukob s ozbiljnim logističkim ograničenjima — prvi put u svojoj modernoj povijesti.