Kriza u BiH: Sudbina države na prekretnici, EUFOR pod znakom pitanja

Politička kriza u Bosni i Hercegovini doseže tačku u kojoj se, kako piše njemački novinar Michael Martens za Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), odlučuje o opstanku same države. Time dešavanja u BiH postaju ključna ne samo za ovu zemlju, već i za cijeli Zapadni Balkan.

Glavna figura aktuelne političke drame je predsjednik entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik, čije višegodišnje prijetnje secesijom RS i urušavanjem državnih institucija BiH ponovno izazivaju pažnju međunarodne zajednice. Martens ističe da trenutna kriza suštinski postavlja pitanje – ko zapravo ima monopol nad upotrebom sile u zemlji?

Dodik i pitanje (ne)funkcionisanja pravne države

Iako je protiv Dodika izdat nacionalni nalog za hapšenje, on se bez problema kreće izvan granica BiH, posjećuje Srbiju, Izrael i Rusiju, a zatim se vraća u Banjaluku bez ikakvih posljedica. Direktor SIPA-e Darko Ćulum, koga mnogi vide kao Dodikovog bliskog saradnika, najavio je ostavku upravo u trenutku kada se očekivalo da izvrši nalog. Dodik je u međuvremenu proglasio djelovanje državne policijske agencije SIPA na teritoriji RS-a nezakonitim, prijeteći sankcijama zaposlenima iz reda srpskog naroda u državnim institucijama.

Martens napominje da je malo vjerovatno da će čak ni novo rukovodstvo SIPA-e pokušati da sprovede hapšenje, posebno s obzirom na to da se Dodik kreće pod jakom oružanom pratnjom.

Šta je uloga EUFOR-a?

U jeku ovakvih dešavanja, nameće se pitanje – postoji li mehanizam za ovakve situacije? Martens se pita: zar EUFOR, vojna misija Evropske unije u BiH, nije upravo za to zadužena?

EUFOR je 2004. godine preuzeo vojno prisustvo u BiH od NATO-a, koji je neposredno nakon rata imao više od 50.000 vojnika u zemlji. Broj vojnika EUFOR-a se tokom godina smanjio na današnjih oko 1.500. Iako je prvi komandant misije, britanski general David Leakey, isticao da EUFOR ima “volju i sposobnost” da interveniše u kriznim situacijama, sada se postavlja pitanje da li ta misija ima stvarni kapacitet – i političku volju – da djeluje.

U Sarajevu sve češće odjekuje pitanje: ako EUFOR nije tu za ovakve krizne trenutke, za šta onda služi?

Reakcije Njemačke i Austrije

Dok konkretna akcija izostaje, Njemačka i Austrija su već uvele sankcije protiv Dodika i njegovih bliskih saradnika. Zabrana ulaska i tranzita kroz ove zemlje već je stupila na snagu. Berlin se zalaže i za uvođenje šireg paketa EU sankcija, nadajući se da će i ostale članice podržati ovu inicijativu.

S obzirom na to da destabilizacija BiH može imati šire posljedice, posebno na već krhke odnose na Kosovu i drugim dijelovima regiona, pitanje reakcije međunarodne zajednice postaje sve hitnije.