Kako je Dragan Čović postao “ugroženi Hrvat”: Od političkog pragmatičara do nacionalističkog tribuna

Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, sve više gradi sliku sebe kao “ugroženog Hrvata” i posljednje linije odbrane hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. I dok ga jedni vide kao legitimnog predstavnika Hrvata, sve je više onih koji tvrde da je njegovo djelovanje opasna igra sa identitetom, nacionalizmom i političkom budućnošću zemlje.

📌 Odbrana “legitimnog predstavljanja”

Čovićev narativ godinama se temelji na tezi da su Hrvati sistemski majorizirani, posebno kada je riječ o izborima za člana Predsjedništva BiH. Više puta je poručio da Hrvati “ne mogu birati svoje predstavnike”, aludirajući na izbor Željka Komšića, što smatra direktnim napadom na ustavni položaj Hrvata.

Za njega je rješenje jasno – izmjena Izbornog zakona BiH, kojim bi se garantovalo tzv. legitimno predstavljanje. Međutim, mnogi analitičari tvrde da se iza te borbe krije mnogo više.

🏛️ Treći entitet iza kulisa?

Iako Čović javno ne poziva direktno na treći entitet, njegovi politički potezi i poruke koje šalje (posebno kada govori o federalizaciji zemlje) upućuju na dugoročnu strategiju stvaranja zasebne hrvatske jedinice unutar BiH. Time bi se faktički ozvaničila teritorijalna i politička podjela države.

Politički analitičari poput Senadina Lavića i Davora Gjenera jasno poručuju: “Čovića ne zanima izborni zakon, nego institucionalna i teritorijalna dominacija.” U njihovim očima, on koristi priču o ugroženosti kako bi opravdao političke ambicije koje idu puno dalje od jednakopravnosti.

🔥 Politička transformacija

Nekada smatran pragmatičnim i racionalnim političarem, Čović je danas sve više percipiran kao lider koji koristi nacionalističku retoriku kako bi homogenizirao Hrvate i sačuvao političku moć. Njegova poruka je jasna: bez promjena, slijedi kriza – politička, identitetska, pa čak i sigurnosna.

Često koristi izraze poput “demonizacija Hrvata”, “sistematska majorizacija” i “brisanje identiteta”, čime dodatno polarizira već podijeljeno društvo.

⚠️ Posljedice za BiH

Ovakva retorika i politika nose ozbiljne rizike za budućnost BiH. Dok međunarodna zajednica poziva na reforme koje će ojačati građanski princip i jednakost svih, Čovićev model ide suprotnim pravcem – ka dodatnoj etničkoj fragmentaciji.

Zagovornici građanske BiH upozoravaju da će svako insistiranje na “etničkom ključu” samo produžiti političku krizu i produbiti nepovjerenje među narodima.


—

Zaključak

Dragan Čović danas više nije samo političar koji se bori za prava Hrvata – on je simbol šireg pokreta koji identitet koristi kao politički alat. Njegova priča o ugroženosti ima svoju publiku, ali i svoje kritičare. I dok se retorički štit podiže, politička BiH se nalazi pred ozbiljnim izazovom: može li se graditi zajednička država ako svaki narod insistira na svojoj “ugroženosti”?